U zadnje vrijeme velika stigma bačena je na cijelu fitness industriju. Teško breme od početka donošenja mjera trpi upravo ona djelatnost koja može donijeti najviše koristi ka očuvanju zdravlja, jačanju imuniteta i podizanja raspoloženja u ovim teškim mjesecima. Utjecaj pandemije i primjena epidemioloških mjera koje obuhvaćaju ograničavanje kretanja i bavljenja sportom i tjelovježbom ima dugoročno negativan utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje cijele populacija.
Krenimo od osnovnih pojmova kako bismo lakše objasnili važnost kretanja i bavljenje tjelovježbom. Tjelesna aktivnost definira se kao svaki pokret tijela koji je izveden aktivacijom skeletnih mišića, a rezultira potrošnjom energije iznad one u mirovanju.
Tjelovježba predstavlja tjelesnu aktivnost koja je planirana, strukturirana i ponavljajuća. Ona ima za cilj poboljšanje ili održavanje tjelesne spremnosti odnosno fitnesa. Tjelesna spremnost tj. fitnes je stanje dobroga tjelesnog i mentalnog zdravlja i dobre tjelesne kondicije. One nastaju kao rezultat redovite tjelesne aktivnosti, pravilne prehrane i brige o zdravlju. Ta obilježja nam omogućuju nesmetanu izvedbu svakodnevnih zadataka bez umora, te dovoljno energije za provedbu različitih aktivnosti u slobodnom vremenu i za nepredvidive dinamičnije aktivnosti u izvanrednim situacijama.
Zdravlje je temeljna vrijednost u suvremenom društvu i preduvjet za ostvarivanje produktivnog života u osobnom, socijalnom i ekonomskom smislu. Zdravlje nije samo odsutnost bolesti, već i stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja tj. sposobnost uspješnog podnošenja svakodnevnog napora te potpuno ostvarivanje životnih mogućnosti.
Danas postoje čvrsti dokazi o zdravstvenoj, psihološkoj, društvenoj, ekonomskoj i ekološkoj dobrobiti redovitog bavljenja tjelesnom aktivnošću i tjelovježbom.
Jeste li znali…
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tjelesna neaktivnost i sedentarno ponašanje četvrti je vodeći čimbenik rizika globalne smrtnosti, odmah iza hipertenzije, pušenja i kronične hiperglikemije.
Štetne posljedice smanjenja razine tjelesne aktivnosti nastupaju prilično brzo. Nakon samo 2-3 dana potpunog prestanka mišićnog rada, dolazi do atrofije skeletnih mišića (gubitka mišićne mase) od čak 2% te smanjenja mišićne jakosti od 8 do 9%; nakon 10 dana neaktivnosti, gubitak mišićne mase je oko 6%, a nakon 30 dana oko 10%. Prestanak opterećivanja muskulature dovodi i do oštećenja spojnice između mišića i motoričkog živca, što za posljedicu ima smanjenu mišićnu funkciju, motoričku kontrolu i ravnotežu. Te promjene, vidljive već nakon 3-10 dana neaktivnosti, značajno će smanjiti našu funkciju kretanja te mogu povećati rizik nastanka ozljeda uslijed padova ili uslijed preopterećenja pri povratku tjelovježbi.
Tjelesna aktivnost i zdravlje
Tjelesna aktivnost povezana je sa zdravljem u više domena.
Što se tjelesnog aspekta zdravlja tiče, tjelesno vježbanje povećava opskrbu stanica kisikom, što dovodi do raspada slobodnih radikala i time utječe na poboljšanje zdravlja. Niz istraživanja koja su provedena na ovu temu u područjima psihologije, kineziologije i medicine dobila su rezultate koji pokazuju pozitivan utjecaj tjelovježbe na zdravlje. Neka od istraživanja pokazala su da redovito tjelesno vježbanje koje je ispravno planirano i programirano ima pozitivan utjecaj na povišeni krvni tlak, masnoću u krvi i povišeni indeks tjelesne mase. Također, umjerena redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječe na očuvanje zdravlja kroz prevenciju raznih bolesti srca i krvožilnog sustava, kao i prevenciju nekih oblika tumora, dijabetesa i osteoporoze kod odraslih. Pokazalo se i kako umjerena tjelesna aktivnost ima opuštajuće fizičke i mentalne učinke te smanjuje razinu hormona stresa u organizmu, što ojačava imunitet i povećava otpornost tijela na infekcije.
Osim smanjenja stresa, tjelesna aktivnost promovira nepušački stil života i pravilnu prehranu. Također smanjenje pojave ovisnosti te na poboljšanje raspoloženja kroz smanjenje intenziteta neuroze i depresije. Kroz takav utjecaj na raspoloženje, tjelesna aktivnost ima neizravan pozitivan utjecaj i na radne sposobnosti osobe, s obzirom da su zadovoljniji pojedinci ujedno i produktivniji. Važno je napomenuti i da grupno vježbanje i sportovi potiču druženje i timski rad, što utječe na veće zadovoljstvo socijalnim životom
Redovita tjelesna aktivnost će poboljšati našu kvalitetu spavanja i dnevno raspoloženje, produktivnost na poslu, povećati kvalitetu našeg života te usporiti proces starenja i njegove fiziološke posljedice. Također, zbog pozitivnog djelovanja tjelesne aktivnosti i tjelovježbe na naš imunološki sustav, vježbanje može prevenirati razvoj respiratornih infekcija poput prehlade i gripe.
Suma sumarum
Na vama je da donesete odluku o svom zdravlju koja obuhvaća redovito kretanje, boravak u prirodi, uravnoteženu prehranu i dovoljno sna. Posljedice pandemije su neizostavne, ali na nama je da ih prihvatimo i činimo sve što je u našoj moći kako bismo sačuvali mentalno i fizičko zdravlje. Time omogućujemo sebi racionalnije donošenje odluka, unutarnji mir i zadovoljstvo. Tako smo bolja podrška samima sebi i svojim bližnjima u ovim nepredvidivim vremenima. A sada, dosta čitanja, vrijeme za nekoliko čučnjeva, laganu šetnju, plivanje ili vožnju biciklom!